BEZBEDNOST U PLANINI ZIMI

KAKO SMANjITI RIZIKE OD OPASNOSTI NA SKITURING / SPLITBORDING TURAMA

Oni koji nas redovno prate znaju da često napominjemo važnost bezbednosti u planini prilikom raznih aktivnosti (planinarenje, trčanje, skijanje,…). Kada govorimo u skituringu i splitbordingu priča o bezbednosti poprima novu dimenziju, jer je za umanjenje rizika od opasnosti potreban širok spektar znanja i veština, od poznavanja tehnike skijanja / bordanja do poznavanja orijentacije, meteorologije, pružanja prve pomoći. 

Sve opasnosti se mogu uslovno podeliti na subjektivne i objektivne. Uzroci objektivnih opasnosti se mogu tražiti u uslovima sredine (vremenski, geografski,…), dok su uzroci subjektivnih opasnosti u nama samima (neznanje, neadekvatna oprema, prevelike želje i ambicije, nepripremljenost,…). Interesantno je da uočimo korelaciju između objektivnih i subjektivnih opasnosti, tj. da rizici od objektivnih opasnosti opadaju sa smanjivanjem rizika od subjektivnih opasnosti. Umanjenje rizika od subjektivnih opasnosti postiže se stalnim treningom i učenjem. Osim što time postajemo veštiji i iskusniji, podižemo sopstveno samopouzdanje, a smanjujemo ego, što sve ukupno doprinosi da budemo bolji i bezbedniji u planini.

Iz prakse je nastalo nekoliko pravila koja bi svi turno skijaši i split borderi trebali da usvoje radi svoje bezbednosti i bezbednosti ostalih učesnika u grupi. Ovde ćemo ih izložiti iz našeg iskustva kroz tri faze: priprema za turu, realizacija ture i nakon završetka ture.

  1. Planiranje i priprema ture:
  • TEREN: Obavezno proučite teren na kome planirate da se krećete. To podrazumeva generalnu poziciju i orijentisanost padina (u odnosu na strane sveta, ali i u odnosu na okolne vrhove), nagib (danas postoji mnogo aplikacija koje vam mogu prikazati nagib sa aspekta opasnosti od lavina), vegetacija (da li je padina obrasla drvećem ili je golet), eksponiranost terena (da li je u pitanju greben, pozicija u odnosu na litice, izloženost vetru i suncu)  i drugo. Nije zgoreg upoznati se i sa divljim životinjama koje mogu obitavati na lokaciji gde planirate skijanje (divokoze mogu izazvati odron, a sudar sa medvedom može biti itekako neprijatan). Važno je i da proučite pristupne puteve kojima dolazite do lokacije i odlazite sa nje, kao i udaljenost do naseljenih mesta.
  • OPREMA: Prekontrolišite opremu, proverite ispravnost skija/boarda, posebno vezova (da neki od delova nije oštećen, da li su svi šrafovi na mestu i da li sve funkcioniše kako treba), proverite krzna (da li su ishabana i oštećena, u kakvom su stanju kaiševi i kopče kojima se fiksiraju na skiju, kakvo je stanje lepka), štapova (krplje, gurtne, da nisu iskrivljeni), ski / bord cipela, lavinske opreme (transiver, sonda, lopata), napunite baterije (transivera, uređaja za navigaciju, lampe, telefona) i naravno ponesite rezervne baterije, prekontrolišite komplet za prvu pomoć i dopunite ga ako je potrebno, pripremite pribor za sitne opravke koji vam može zatrebati u planini, obavezno spakujte rezervne delove odeće (rukavice, kapa, čarape, ski naočare,…), ne zaboravite komplet za preživljavanje (astrofolija, pištaljka, lampa, upaljač, mapa terena, vodootporne kese / torbice, rezervna hrana,…). Upamtite da kvalitetna i ispravna oprema nije samo stvar udobnosti i uživanja već je i pitanje bezbednosti.
  • VREME: Redovno pratite vremenske uslove na terenu na kome planirate turu i do par nedelja ranije. Obavezno proverite količinu padavina, stanje nakon padavina i najavu za dan kada idete na turu. Pratite parametre poput količine padavina, temperaturu, pojavu magle, jačinu i smer vetra, visinu snežnog pokrivača, kao i način njegovog formiranja (periodi između padavina su takođe bitni), osunčanost regije i sl. Za pravilnu procenu vremenskih uslova na terenu potrebno je razumevanje međusobnih uticaja više parametra, a ne samo njihovo pojedinačno poznavanje. Na primer, da li je neposredno nakon padavina bilo sunčano ili se temperatura naglo spustila, sa koje strane je duvao vetar u odnosu na orijentaciju padine i slična razmatranja mogu dati odgovore na  pitanja kakav je kvalitet snega i da li je uopšte bezbedno ići na turno skijanje baš na tim padinama. Takođe je važno predvideti mogućnosti nagle promene vremena. Osim što je bitno redovno pratiti vremensku prognozu, korisne informacije se mogu dobiti i od lokalnih meštana koji često dobro poznaju ćudi planine.
  • EKIPA: Upoznajte ljude sa kojima planirate da idete na turu, u kakvoj su psihofizičkoj kondiciji, sa kakvim motivima polaze na akciju, da li imaju kompletnu opremu i da li poznaju osnovne postupke u planini, pogotovo u slučaju neplaniranih scenarija (čitaj: povređivanje, gubljenje, oštećenje opreme i sl.). Iako često na turu idemo sa svojim prijateljima koje dobro poznajemo, ne treba zanemariti neposredno „čekiranje“ pre akcije bar što se tiče opreme. To treba uraditi u fazi pripreme dok se još uvek može otkloniti nedostatak, jer kada stignete na lokaciju onda može biti kasno. Formirajte grupu odgovarajuće veličine (najmanje 3 lica, najviše 6-7) i približno ujednačene kondicije i sposobnosti. Nije zgoreg znati i u kakvom su zdravstvenom stanju članovi grupe (alergije, hronična oboljenja i sl.). Pametna varijanta je da pre ture napravite kraći sastanak i sa svim učesnicima se dogovorire oko najbitnijih stavki.
  • SPAŠAVANjE: Čak i kada sve isplanirate i predvidite do sitnica, uvek se može desiti nepredviđena situacija. Skituring i splitbording su takve aktivnosti u kojima nije moguće predvideti sve u potpunosti do kraja (u tome je i njihova lepota!). Zbog toga je važno da uvek imate opciju za izvlačenje iz takvih situacija. Da bi  to uradili uspešno potrebno je u fazi pripreme preduzeti neke mere:
  • proučite vremensku prognozu i moguće pojave iznenadne oluje ili slične promene vremena;
    • obavezno čekirajte svu opremu svih članova grupe pre kretanja; napunute baterije svih uređaja (transiver, navigacija, komunikacija, svetlo) + rezerva; oprema za prvu pomoć; oprema za preživljavanje;
    • najavite se lokalnoj spasilačkoj organizaciji sa barem okvirnim opisom rute na koju idete; imajte njihov kontakt telefon u svom imeniku;
    • upoznajte prijatelje koji se bave sličnim aktivnostima sa vašim planom akcije, obavezno mu recite okvirno vreme kada planirate završetak ture;
    • proverite pokrivenost terena mrežom mobilne telefonije i interneta; obezbedite radio vezu ako je to neophodno;
    • pripremite gps zapis rute i ubacite ga u vaš uređaj;
    • proverite mogućnosti pristupa, evakuacije i spašavanje sa kritičnih tačaka vaše rute (motorne sanke, helikopter, spasioci na skijama);
    • proverite stanje planinarskih domova, bivaka i drugih skloništa u kojima možete pronaći zaklon;
  • U toku ture:

Ukoliko ste pripremu za turu izvršili kvalitetno, vaš boravak i aktivnosti na terenu biće znatno sigurniji. U slučaju da dođe do nekog negativnog scenarija moći ćete da reagujete na pravilan način i preduzmete korake koji su neophodni radi saniranja takve situacije. U tom smislu, neposredno na terenu, potrebno je imati u vidu sledeće:

  • neposredno pred polazak na turu napravite kraći dogovor sa svim članovima grupe i izvršite čekiranje opreme; potrebno je da svi članovi grupe znaju svoju ulogu u timu u slučaju nepredviđenih sitaucija (povreda, lavina i sl.), način komunikacije i kako treba da reaguju.
  • u slučaju naglog pogoršanja vremenskih uslova preduzmite korake u pravcu skloništa (planinarski dom, bivak, ka naseljenom mestu, ka putevima…).
  • lavinozni teren prelazite jedan po jedan, bez obzira da li je u pitanju prečenje ili spust, da bi u slučaju pucanja lavine bio ugrožen najmanji broj članova grupe (jedan) a da ostali mogu da mu pomognu.
  • poštujte dogovor i poštujte grupu, nemojte žuriti, niti previše zaostajati – držite se grupe; nema „junačenja“, izdvajanja, teranja inata,… sve to ostavite za kasnije; grupa je jaka koliko je jak njen najslabiji član.
  • uvek pomozite drugom, jer njegov problem (zdravstveni, sa opremom,…) postaje problem cele grupe.
  • kontakt za pomoć treba da imaju svi članovi grupe u svom telefonu.
  • koristite pametno uređaje za navigaciju (GPS uređaj, sat) i komunikaciju (telefon, radio stanica) – štedite baterije; isto važi i za lampe;
  • grupu čini najmanje tri članova, kako bi u slučaju povređivanja jednog, drugi ostao sa njim, a treći išao po pomoć.
  • reagujte smireno, nemojte paničiti, ne dozvolite emocijama da vas savladaju, procenite situaciju na racionalan način i donesite odluku.
  • Nakon završetka ture

Kada završimo turu, svi smo srećni, veseli i umorni. Obično se druženje nastavi uz pivo i priču, a preživljeni događaji nam budu glavne teme. Međutim, nije loša praksa nakon ture napraviti kraću ozbiljniju analizu u kojoj bi trebali da učestvuju svi članovi grupe. Korisno je sagledati turu iz ugla učesnika kroz prizmu pozitivnonegativno. Sagledavanjem dobrih momenata znaćemo šta da unapređujemo dalje, a sagledavanjem loših na čemu treba raditi kako se oni ne bi ponovili. Važno je uočiti potencijalne opasnosti na turi koje su izbegnute, kao i razloge zbog kojih su neke situacije mogle postati opasne. Naravno, ukoliko je na turi došlo do nepredviđenog scenarija (lavina, povreda, gubljenje) posebno je važno napraviti analizu na tom konkretnom slučaju. Pri tome potrebno je uočiti sve moguće uzroke, počev od pripreme ture do njene realizacije, kao i sve moguće posledice, koje je takav događaj mogao imati.

Scroll to Top