Ekologija

Postoji li čistije kretanje zimi od bek-kantri turinga? Ne!

Idete na „svoj pogon“, ne brujite, ne plašite životinje. Kad krene spust, ne narušavate floru, samo čujete cepanje snega i vetar koji često baš vi proizvodite. 😉

Ne trošite struju, ugalj, drva, benzin, naftu. Ostavljate netaknutnu prirodu iza sebe. Dobro ’ajde, ne baš netaknutu. Biće tu gomila nekih dubokih snežnih linija po padinama.

E sad, ipak jednim delom utičete na životinjski svet. Naravno, ni približno kao ski-centri, motorne sanke, tabači i helikopteri. Postoje određena pravila kako da poštujete životnjski svet u zimskom periodu. Iako su četinari puni snega tu se negde i dalje kriju veverice, sove, lisice, zečevi, jeleni, vukovi pa i medvedi. To je njihov dom, vi ste gosti.

Zima je i ovako sama po sebi teška, tako da i taj životinjski svet vodi zimsku bitku da ugleda proleće i preživi. Često je većina životinja u „saving mode-u“ tj. nekoj vrsti hibernacije. Ukoliko se i kreću, gledaju da to bude minimalno i nalaze se uglavnom u svojim zimskim skloništima.

Vrlo često prolazimo pored njih, a da nismo ni svesni, niti ih možemo lako uočiti. Ukoliko ih ipak ugrozimo našim kretanjem i uplašimo ih, stresna reakcije je neminovna i rezultira paničnim bežanjem. Npr. nama se dešavalo sa zečevima i vevericama.

Tad životinje prolaze malu golgotu i gube veliku energiju.

Kako možemo da redukujemo negativan uticaj na životinje?

1. Proučimo park prirode u kom planiramo turu. Ukoliko postoje crvene zone, gde ne bi trebalo da se krećemo, to znači da se na toj lokaciji nalaze specifične vrste. Konsultujte se sa lokalnim rendžerima, ukoliko je u pitanju biljni svet, nema problema. Ukoliko je životinjski, gledajte da koristite tu regiju ili koristite samo deo gde se nalazi komercijalna staza.

2. Držite se padina i regija gde su inače pešačke staze što češće, životinje su navikle da tuda prolaze ljudi i izbegavaju ih svakako. Postoji jedna vrlo zanimljiva studija, da čak i u ski-centrima životinje usvajaju navike i prate ritam ljudi. Znaju kad je radno vreme skijališta, aktivne su uveče ili rano ujutru u ski-centrima.

3. Izbegavajte sumrak. Tad životinje bivaju aktivne u potrazi za hranom.

4. Izbegavajte krajeve šuma i „krpe“ bez snega. Dobro bi bilo da se držite dalje od tih lokacija zato što su to retki izvori hrane za životinje. Za deo travnatih delova planine je jasno, ali šta je to što čini ivice šuma tako posebnim? Tu nastaje spoj dva različita tla, u specifičnim uslovima rastu specifične biljke. Različitost u temperaturi i zemlji rezultira da imamo vrlo bogat biodiverzitet na ovim lokacijama.

5. Ukoliko ipak naletite na divlju životinju, potrudite se da držite distancu. Nemojte je plašiti jer će bežati i time doživeti veliki stres. Dakle bez približavanja, nije vredno lajkova na instagramu.

6. Nemojte vikati i urlati od sreće ako vas pukne adrenalin u toku dobre vožnje ili na vrhu. Trudite se da ne pravite buku. Buku uvek imate u gradovima i ski-centrima, na netaknutim padinama gledajte da uživate baš u toj privilegiji. Tišini i savršeno čistoj prirodi.

Što više pričamo o ovoj temi, to će ljudi više naučiti i poštovati prirodu. Cilj je da pre svega edukujemo buduće generacije.

Scroll to Top